Naučnici su konačno otkrili mogući uzrok stvaranja misterioznih kratera u Sibiru – fenomena koji godinama zbunjuje stručnjake. U kombinaciji s klimatskim promjenama i jedinstvenim geološkim uslovima u ovom području, ovi krateri postaju sve veći problem.
U posljednjoj deceniji zabilježeno je više od dvadeset kratera, čije su dimenzije impresivne, a njihova dubina i dalje ostaje nepoznata. Prvi od ovih gigantskih otvora, širine od nekoliko stotina metara, pojavio se prije deset godina, dok je najnoviji otkriven u avgustu. Krateri su dugo bili misterija, ali sada, kako navodi CNN, čini se da su rezultat klimatskih promjena i “posebnih geoloških procesa” u regiji.
Poseban sloj soli ispod površine
Pod sibirskim tlom nalazi se debeli sloj permafrosta – smjese zemlje, kamenja i leda. Ispod tog sloja nalazi se sloj metan hidrata, čvrstog oblika metan gasa. Između ta dva sloja smješten je sloj slane, nezaleđene vode, poznat kao kriopeg. Sa zagrijavanjem klime i topljenjem gornjih slojeva zemlje, voda iz permafrosta ulazi u kriopeg.
Međutim, kriopeg nema dovoljno kapaciteta za dodatnu vodu, što izaziva njegovo širenje i povećava pritisak. Ovaj proces uzrokuje pukotine na površini tla i brzu dekompresiju prema sloju metan hidrata, što omogućava da metan izađe u atmosferu kroz eksploziju.
Istraživači ističu da se ovakav proces odvija sporo i da može trajati decenijama prije nego dođe do same eksplozije.
Krateri i klimatske promjene: uzajamni uticaj
Naučnici se slažu da klimatske promjene značajno doprinose stvaranju ovih kratera. Povećanje temperature izaziva oslobađanje gasova i pojačan pritisak, što vodi do stvaranja novih kratera. Istovremeno, sami krateri doprinose ubrzanju klimatskih promjena – pri svakoj eksploziji oslobađa se metan, koji je osamdeset puta snažniji u zagrijavanju atmosfere od ugljendioksida. Iako količine metana koje krateri emituju nisu ni približno velike kao one koje emituju industrijske aktivnosti, naučnici su ipak zabrinuti.
Većina kratera se javlja u udaljenim područjima, ali postoji strah da bi se mogli pojaviti i u naseljenim područjima ili utjecati na industriju nafte i gasa. Iz tog razloga, Ruska akademija nauka nadzire najkritičnija područja kako bi pratila moguće prijetnje.
